Naslovna Skijanje u BiH Ski centri Jahorina - osnovno
Jahorina - osnovno PDF Ispis E-mail
Ski centri

Jahorina

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Jahorina se prostire od 43°39' do 43°47' sjeverne geografske širine i od 18°31' do 18°43 istočne geografske dužine.

Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja. Desetogodišnji prosjek visine snježnog pokrivača u veljači iznosi 106 cm.

Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.

Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.

Klima i godišnja doba  na Jahorini

Visoke planine, kojih je mnogo, stvaraju klimu koja je specifična samo za njih i neki od jedinstvenih ekosistema u Europi se upravo mogu naći na ovim mjestima, gdje se susreću mediteranska i kontinentalna klima.

Na planinama iznad 1700m nadmorske visine zime su veoma hladne, a snijeg se zadržava i više od pet mjeseci u godini.

Zdravlje i ljekovito bilje

Prije nego se pristupi izlaganju o nekim ljekovitim biljkama koje rastu na Jahorini, treba napomenuti da je, od svog postanka, čovjek za hranu upotrebljavao biljke. Na taj način je došao do saznanja da ga mnoge od tih biljaka održavaju zdravim i da su ljekovite.

Naš cilj je da Vas obavijestimo samo o nekim detaljima, i naravno izložit ćemo samo neke od mnogobrojnih ljekovitih biljaka koje možete pronaći na Jahorini.

Koju od mnogobrojnih biljaka izdvojiti i šta je ljekovito bilje uopće?

Samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji služe kao lijek: cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog drveća, grmlja i bilja za koje ne postoji zabrana sakupljanja, lišaji, mahovina i dr.

Majčina dušica

Majčina dušica

Drugi nazivi: babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, dušicina, dušicka, materina dušica, materka, tamjanika .
Latinski naziv: Thymus serpyllum.

U narodu je zovu prirodni antibiotik. To je grmasta biljka. Ima uske elipsaste sivo - zelene listiće sa kratkim peteljkama. Roza do lila cvjetovi na vrhovima stabljike su jakog i ugodnog mirisa. Raste na sunčanim mjestima.

Ljekoviti sastojci nalaze se jedino i isključivo u listu i cvijetu majčine dušice. Treba napomenuti da majčinu dušicu treba brati pažljivo. Ni kako se ne smije čupati, jer se time biljka uništava. Treba odsijecati samo gornju polovinu lisnatih grančica u cvijetu i to makazama.

Ulazi u sastav ljekovitih preparata za lječenje dišnih organa i organa za varenje. Koristi se kao začin, konzervans i antiseptičko sredstvo. Majčina dušica je omiljen lijek u narodnoj medicini. Kod nas se stoljećima upotrebljava, prije svega, kao lijek za liječenje organa za varenje.

Lincura

Lincura

Drugi nazivi: gencijana košutnik, lecijan, licijan, ravan, ravet.
Latinski naziv:
gentiana lutea
Eng - Gentiane.

Lincura ili srcanik trajna je biljka s korijenom koji može biti i do 50 godina starosti.
Korijen je jako dug, debeo i razgranjen, izvana smeđe do tamnosmeđe boje, a iznutra žute boje. Stabljika je okrugla, iznutra šuplja, a u gornjem dijelu žljebasta, visine od 50 do 120 cm. Cvjetovi su raspoređeni u pršljenove, a nalaze se u pazuhu listova na gornjem dijelu stabljike. Boja im je svijetložuta.

Najčešće se komad korena lincure od 5cm stavlja u bocu rakije, a u narodu važi kao dobar lijek za krvotok. Srčanik veoma često raste u velikim skupinama na vapnenačkorn gorju, pustim mjestima, među grmljem te na planinskim pašnjacima i livadama.

Za lijek se u jesen ili rano proljeće sabire korijen od starijih biljaka. Svjež korijen ima neugodan miris, dok je miris osušenog korijena aromatičan. Valja ga brzo sušiti - a to se postiže ako ga se razreže po dužini.

Nana

Nana

Drugi nazivi: crna nana, ljuta nana, metva, metvica, paprena metva, paprena nana.
Latinski naziv: mentha piperita.

Nana ili metvica je trajna zeljasta biljka, a raste kao divlja i pitoma, jer se uzgaja i u vrtovima. Metvice imaju uspravnu četvrtastu, granatu i dlakavu stabljiku s nasuprotnim - dlakavim unakrsnim, jajasto-šiljastim, na krajevima pilastim - listovima. Odozdo je sjajno i tamnozelene boje, a s gornje strane svijetlozelene boje.

Divlja nana ili metvica nana raste na vlažnim mjestima Nana se upotrebljava kao prijatan, blag i neškodljiv lijek za umirivanje, protiv gasova, nadimanja i grčeva, protiv teškog varenja, kao stomahik, nana ulazi u sastav čajeva za liječenje žući.

Nanino ulje ima slaba anestetička svojstva i prijatan miris koji osvježava, zbog čega se upotrebljava i protiv gađenja i povraćanja. Rastvor ulja u alkoholu koristi spolja protiv bolova od neuralgije, reumatizma i nazeba. Mentol, naime, draži nerve u koži, lako isparava i zbog toga hladi.

Nana se koristi za umirenje živaca, nervnu rastrojenost, glavobolju, zujanje u ušima, histeriju i hipohondriju, groznicu, slabost i nožno znojenje. Otklanja vjetrove, podrigivanje, povraćanje, grčeve u želucu i maternici, pospješava krvotok, liječi prehladu, promuklost i kašalj.

Destilacijom od nane se proizvodi eterično ulje koje ima višestruku upotrebnu vrijednost u liječenju raznih bolesti.

Hajdučka trava

Hajdučka trava

Drugi nazivi: hajducica, hajducka trava, kostrijet, ravan, roman, romonika.
Latinski naziv: achilea millefolium.
Engl - Yarrow

Hajdučka trava ili stolisnik uspravna je biljka visine do 80 cm. Boja stabljike je svijetlozelena ili crveno-smeđa. Ima mnoštvo perjastih listova. Cijela biljka veoma je ugodnog mirisa. Mnogobrojni sitni listovi su ili beli ili purpurno-crveni. Cvjetovi su skupljeni u cvat na vrhu stabljike. Raste svuda, kao samonikla biljka. Cvjeta bijelim cvjetovima od lipnja do kolovoza. Bere se za vrijeme cvietanja a listovi do jeseni. Botaničko ime je dano prema grčkom junaku Ahileju –Achillea, i ima značenje da daje snagu. Nadzemni dio biljke u cvjetanju sadrži do jedan posto eterskog ulja (farmakopeja zahtjeva najmanje 0,13%), vlavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Etersko ulje hajdučke trave dobiva se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonen, borneol. Raste pojedinačno ili u velikom mnoštvu na livadama i pašnjacima . Za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi s kratkim peteljkama, i cijela biljka najviše do 30 cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku trava ili stolisnik ubrajaju u gorke droge. Cvjeta preko cijelog leta. Koristi se u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želučanih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj medicini se koristi za zacjeljivanje rana kao hemostiptik i ublažavanje bola. Hajdučka trava ulazi u sastav gorkih ćajeva, čajeva za čišćenje, pojačano lučenje žući, čaja za normalizaciju metabolizma i čaja za umirenje. S izvana se upotrebljava kao antiflogistik slično kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Hajdučka trava ulazi u sastav gorkih čajeva, čajeva za čišćenje, pojačano lučenje žući, čaja za normalizaciju metabolizma i čaja za umirenje. Zbog prisustva vitamona C daje se kod krvarenja i hemoroida. Pri upotrebi hajducke trave treba znati da kod osetljivih osoba može izazvati alergiju. Zato ljudi osjetljive kože trebaju koristiti samo mlade, tek procvjetale biljke, a čaj piti u manjim količinama. Herba se skuplja tokom ljetnih mjeseci, od lipnja do kolovoza, otkidanjem vršnih dijelova biljaka dužine 20-25 centimetara, ili se sakuplja samo cvast dužine samo dva centimetra. Otkinuti dijelovi se vezuju u kite i suše na zračnom mjestu ili sušnici na temperaturi 35-50°C. Suha droga je aromatičnoga mirisa, gorkog i malo slanog ukusa. Pošto stabljika ne sadrži ljekovite sastojke, bolje je upotrebljavati samo list i cvijet. Stoga je droga sa više stabljike manje cijenjena. Suha herba pakira se u jutene vreće ili kartonske kutije i čuva zaštićena od svjetlosti godinu i po dana. Hajdučka trava ili stolisnik čisti i jača krv i probavne organe. Posebno je korisna za liječenje jetre, slezene, gušterače, žutice, navale krvi u glavu, katara u crijevima i želucu, zatim grčeva, groznice, lupanja srca, bolova u križima i leđima, neredovitih menstruacija, krvavih i zatvorenih žuljeva, nesanice, raznih osipa i čireva. Čaj od stolisnika korisno djeluje i liječi ispucane ruke, ranjive bradavice majki koje doje, kao i kod liječenja osipa na koži – psorijaze. Kod psorijaze se uz obloge moraju sprovesti i kure čišćenja krvi. Također se upotrebljava kod angine pektoris, i to kao čaj. Kod nervnih osoba preporučuje se češće pranje cijelog tijela rashlađenim čajem od stolisnika i to ujutro i uvečer. Tople kupke od stolisnika i kamilice ublažavaju nervne bolove. Smanjuje teškoće kod gihta i reumatizma. Povoljno djeluje za liječenje šećerne bolesti, naročito u početnom stadijumu. Korisna je i kod prekomjernog krvarenja. Stolisnik spada medu ljekovita sredstva koja djeluju svojim gorkim okusom na sluznicu želuca, pa tako podstiče izlučivanje želučanog soka, a samim tim pobuđuje apetit. Povoljno djeluje na resorpciju hrane. Ljekoviti preparati sa stolisnikom, odnosno mješavina čajeva, pomažu kod gastritisa, kolitisa, grčeva u želucu i crijevima. Kalijum, koji je sadržan u stolisniku potpomaže rad bubrega i krvotoka, te tako posredno utiče na rad srca, uspješno se koristi i kod ženskih bolesti.

Kantarion

Kantarion

Drugi nazivi: bogorodicina trava, gospin cvet, gorac, strašno zelje.
Latinski naziv: hypericum perforatum.
Eng - St Johns Wort

Kantarion raste po suvim brežuljcima, na osuncanirn livadama, pustom i neobradenom zemljištu, krcevinama i rubovima šuma. Stabljika je okrugla, a listovi su smesteni naspramno i jajastog su oblika. Cvetovi cu zute boje smesteni na vrhu stabljike. Kantarion se odvajkada u narodu ceni i mnogo upotrebljava spolja protiv posekotina, opekotina, hemoroida, za zarašcivanje rana i kao antiseptik, a iznutra protiv bolova jetre, želuca, proliva itd. Dejstvo droge je mnogostruko zbog složenog hemijskog sastava. Ulje se koristi na taj nacin što se njime mažu rane, posekotine, opekotine i druge ozlede ili se tim uljem natopi gaza ili cisto platno pa se ozledeno mesto obloži. Etarsko ulje od kantariona deluje protiv crevnih parazita. Fenolska jedinjenja koja se nalaze u kantarionu imaju izraženu antibakterijsku moc..Kantarion je dobar za lecenje umerene i blage depresije, navode nemacki strucnjaci u studiji koju je objavio medicinski casopis "British Medical Journal". Na prvom su mestu nega i zaštita kože u kozmetici i medicini (masaže, suva koža, ragade, ljuskava koža, zaštita od zracenja i suncanja,bubuljice, akne, čirevi, opekotine...). Zatim je korisna upotreba kod rana koje krvare; ozleda mišica, hematoma, oteklina kod udaraca, uganuća i išcašenja; mnogobrojnih reumatskih oboljenja (upalni reumatizam; degenerativni reumatizam – artroze , kukova, kolena, ramena; metabolicki reumatizam – giht, te bolnih sindroma ramena i krsta-lumbago). Kantarion ulje se priprema na sledeci nacin: Do visine od 8 cm ispod vrha boce od 2 litre staviti što više listova i cvetova muške i ženske kantarije (jednakih kolicina), a zatim ubaciti stabljiku. Do iste visine, zatim, ulije se domace maslinovo ulje. Bocu lagano zacepiti plutom, da pluto »radi« a da ne iskoci. Bocu se iznosi na sunce i izlaže godinu dana. Postupak dozrevanja kantarion ulja može se ubrzati na sledeci nacin: na isti nacin u bocu od 1 litre ubaciti listove i cvetove muške i ženske kantarije, a nakon toga uliti domace maslinovo ulje zagrejano na temperaturu od 60 do 70'C. Prethodno je potrebno bocu zagrejati, da ne pukne. Napunjena boca treba da odleži barem 10 dana, od cega najmanje 2 dana na suncu. Iz boce se uzima onoliko ulja koliko je potrebno, a ostatak ostaje u boci. Valja naglasiti da je kantarion ulje tim bolje čim duze vremena odstoji.

Šumski plodovi

Šumski plodovi su: pitomi kesten, pitomi orah, lješnjak, divlje jabuke i kruške, oskoruše, merale, maginja, rašeljka, dudinja, mogranj, krušćica, rogači, pinjoli, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, maline, drenjine, trnine i dr.; jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike, gljive, žabe, pčelarenje i dr.

Jagoda

Jagoda

Drugi nazivi: crvena jagoda, jagoda divlja, jagodnjaca.
Latinski naziv: fragaria vesca

jagoda je trajna biljka, a razmnožava se vrežama što vodoravno pužu po zemlji. Vreže se ukorenjuju i stvaraju nadzemne delove biljke. Listovi su sastavljeni iz triju liski na peteljkama, a liske su jajasto okrugle, nazubljene i dlakave. Cvetovi su pravilni i bele boje. Plodovi su crvene boje i socni. Stanište: raste po šumskim cistinama, na padinama i šumskim livadama.. . . ,

Raste po šumskim cistinama, na padinama i šumskim livadama . Za lek se sabiru listovi i cvetovi u vreme cvatnje, a suše se u hladu. Listovi jagode pomažu pri izlucivanju mokraće, čiste krv, leče proliv i umiruju živce. Plod jagode leci žuticu i srčane bolesti, rastvara mokraćnu kiselinu u krvi te koristi u lečenju bubrežnih, žučnih i kamenaca u mokraćnom mehuru

Borovnica

Borovnica

Drugi nazivi: borovinka, borovnjaca, brusnica, crna borovnica.
Latinski naziv: vaccinium myrtillus .

borovnica je malen grm sa cvorastim stabljikama, visine 20 do 30 cm i puzavim korenom. Mladi listovi jajastog su oblika, s kratkom peteljkom i na rubu sitno nazubljeni. Pojedinacni cvetovi nalaze se u pazuhu lista. Cvetovi su okruglastozvonastog oblika i svetloružicaste boje. Plod je socna crnomodra boba velicine graška, koja na vrhu završava kružnom udubinom. listovi se sabiru pre sazrevanja plodova i
suše se na senovitom i zracnom mestu. Plodovi se sabiru Ieti, nakon sazrevanja, a suše se na sunculistovi se upotrebljavaju protiv stvaranja mokracne kiseline te za lecenje kod povracanja, proliva, želucanih grceva, kašlja i šecerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju u lecenju hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita..Listovi predstavljaju vazan narodni lek protiv šecerne bolesti. Toliko je delotvoran da ga neki zovu biljni inzulin. Listovi su delotvorni jedino ako ih naberemo pre nego što sazru bobice. Nakon toga nemaju lekovite vrednosti. Caj o listova ne sme se piti bez nadzora. Listove sušimo u tankim slojevima u hladu ili u pecnici na 40 stepeni C. Listovi preliveni vrelom vodom ublažavaju upalu mokracnog mehura i mokracnih kanala. Bobice jedemo sveže ili osušene i uložene u rakiju. Sušimo ih na 45 stepeni C. Od njih pravimo i ekstrakt sa rakijom, cedimo sok ili mermeladu.
Sok je najbolji za grgljanje, a marmelada rashladuje bolnu vrelinu upaljenih usta i ždrela. Najdelotvorniji je sirov sok. Suve bobice zaustavljaju proliv, narocito kod male dece, dok sveže deluju kao blagi purgativ. Na taj nacin pomažu kod zatvora.
Borovnice uticu na vid i cuvaju ocnu mrežnicu. Osušene bobice zaustavljaju krvarenje hemeroida. Sok leci želucani i crevni katar, pomaže kod smetnji kod varenja, i nedostatka apetita.

Malina

Malina

Drugi nazivi: crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska, pitoma kupina. Latinski naziv: rubus idaeus .

malina je trajna biljka grmastog oblika. U prvoj godini izbiju do 2 metra visoke mladice, koje do zime odrvene. U drugoj godini ove mladice razgranjuju se, cvatu i donose plod. Stabljika je okrugla i obrasla cekinjastim bodljama. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 3 do 5 listica koji imaju dugacku peteljku. dok su listovi sa strane skoro sedeci na peteljci. S gornje strane listovi su svetlozeleni, a s donje strane pokriveni gustim dlakama. Po rubu su pilasto nazubljeni. Cvetovi su bele boje i pravilni,. Plod je crven i socan, nalik kupini; ima upodan miris i sladak ukus. Listovi, takodje, ugodno, ali slabije, mirišu Za lek sabiru se listovi i plodovi u vreme dozrevanja. Listovi se suše u hladu na prozracnom mestu

Ribizla

Ribizla crvena

Drugi nazivi: boricak, ivanovo groždje, ribez, ribizla crvena.. Latinski naziv: ribes rubmm Eng - Red Currant

Ribiz crveni grmovita je biljka visine 1 do 2 metra, zavisno o tlu i položaju staništa. Neke vrste rastu u obliku malog drveca koje ima jako lomljive grane. Listovi su dlanasto krpasti s pilastim rubom. Zelenkasto-žuti cvetovi vise u grozdovima. Plodovi su izrazito crvene boje. Velicina bobe iznosi 5 do 7 cm. Jako su socne U mesu ploda nalaze se duguljaste semenke. Biljka je bez mirisa, a bobe su kiselkasto-slatkog i osvežavajuceg ukusa... Pretpostavlja se da ribiz potice iz podrucja SredozemIja odakle se proširio po srednjoj Evropi. U prirodi raste kao poludivlji, a uzgaja se kao kultuma biljka u vrtovima . Za lek sabiru se bobe za vreme sazrevanja.. Bobe ribiza jacaju apetit, deluje na povecano izlucivanje žlezda slinovnica, a zbog mnoštva neprobavljivih semenki regulisu rad creva..

(Preneseno sa visitjahorina.info)

 
Trenutno aktivnih Gostiju: 198 

Skijanje | Marketing

         

Posljednji komentari

...
Hoce li neko da mu prodam dasku za skijanje
...
Znqa li tko ima li sad snjega na Ruištu????
...
mislim da je ovo izvrsno vrijeme za izlet na kupre...
...
većina ih dolazi na izlet na kupres ovako, jednod...
...
ja obavezno s njima idem http://www.kondorline....
Zadnja poruka prije: 2 god, 8 mj
  • Ane : meni nece da pokaze kameru s kupresa, u cemu je caka? pomoc Smile
  • Administrato : Portal skijanje.ba v2.0 je gotov i od iduce sezone ocekujte nesto novo na ovoj domeni. Vratite se na jesen da vidite sto je novo!
  • Administrato : Vrijeme sve toplije...snijega jos samo na 2 planine...men's cini da je sezona gotova Smile
  • Alma : Ako je ko zainteresovan za godisnju kartu (dobila na nagradnoj igri) za 250KM nek se javi...tara-ria@hotmail.com
  • Administrato : Počeo je padati... lagano... sneno...
  • Administrato : Snijega ostalo još samo na višim dijelovima pojedinih planina čime je sezona gotova za veliku većinu skijaša. Vidimo se iduće godine!
  • Administrato : Skijališta otvaraju! Very Happy
  • Administrato : Snijeg okružio Mostar Smile
  • Administrato : Pogledajte rjecnik ski pojmova u Početnici
  • Administrato : have faith my friend Smile. I prosle godine je tek pocelo padati par dana prije Nove

Only registered users are allowed to post